Po čemu je Iran poznat? (I zašto je važno da se toga sjetimo danas)
“Najgora stvar koju čovjek može učiniti je da odbaci znanje zbog predrasuda, i da zatvori oči pred istinom, jer dolazi iz ruku onih koje ne razumije.”
(Al‑Biruni, 11. vijek) Iran je kolijevka civilizacije, nauke i kulture. Zemlja gdje su nastajale ideje koje su stoljećima hranile ljudski um i dušu. U vrijeme kada se u mnogim dijelovima svijeta gušilo svjetlo znanja, Iran je sijao mudrost – kroz filozofiju, astronomiju, medicinu, matematiku, književnost i duhovnost. Jedan od najvećih plodova te civilizacije bio je Abu Rayhan al‑Biruni – genije ispred svog vremena.
On je još u 11. vijeku: – dokazivao da se Zemlja okreće oko Sunca
– precizno mjerio Zemljin obim
– pisao o gustoći metala, geografiji, vjerovanjima naroda i historiji svijeta – zagovarao znanje, razum i međureligijski dijalog
U Iranu su živjeli i stvarali:
Avicena (Ibn Sina) – otac moderne medicine
Omer Hajjam – pjesnik, astronom i matematiča
Zakariya Raži – pionir hemije i farmacije
Al‑Biruni – naučnik, filozof, istraživač duše i svemira
Ali ono što Iran simbolizira nije samo znanje – već ravnoteža između razuma i duha, između istraživanja i zahvalnosti Bogu. Nažalost, svijet je danas zaboravio tu ravnotežu.
Pohlepa je zamijenila mudrost.
Profit je nadjačao savjest.
Vaga vrijednosti je poremećena – umjesto znanja, slavi se površnost; umjesto skromnosti, dominira moć.
Vrijeme je da se vratimo korijenima. Da učimo od civilizacija koje su gradile mostove, a ne zidove. Da poštujemo naučnike, mudrace i pjesnike, a ne samo bogate i moćne. Da prepoznamo koliko vrijedi jedan iskren um i čisto srce.
Iran nije samo zemlja – on je simbol onoga što čovječanstvo može biti kada traži znanje, ljepotu i pravdu.
Najveći um koji je čovječanstvo ikada dalo u nauci nije Albert Einstein. Najveći um je bio čovjek koji je bio naučnik u medicini, filozofiji, hemiji, fizici, matematici, geologiji, astronomiji, historiji, farmaciji, geografiji, prevođenju, i autor više od 120 knjiga iz svih naučnih oblasti. On je prvi rekao da se Zemlja okreće oko svoje ose prije 1000 godina; i bez ikakvih modernih sredstava, poznavao je obim Zemlje s preciznošću od 99,7% u odnosu na današnja mjerenja. Jedan je od utemeljitelja geodezije – nauke o dijeljenju Zemlje i poznavanju njenog oblika i površine. George Sarton je o njemu govorio u svojoj knjizi Uvod u nauku: „Bio je putnik, filozof, sportista, astronom, geograf i veliki naučnik. Jedan je od najvećih velikana islama, i jedan od najvećih naučnika svijeta.“ Sjajni njemački učenjak ga je opisao kao “Sakhaw” (velikodušan) riječima: „On je najveći um koji je historija ikada poznavala.“ a to je Abu al-Rayhan Muhammad ibn Ahmad Al-Biruni. Al‑Biruni je ostavio trajni trag – inspirisao je naučnike i matematičare kroz stoljeća. UNESCO‑v Kurir iz 1975. opisuje ga kao “univerzalnog genija” čija su otkrića bila nerazumljiva većini njegovih savremenika. George Sarton, osnivač istorije nauke, čak je 11. vijek nazvao “Al‑Birunijevim vjekom” ~ Resmija Sutković Ajdarpašić
/Govor Ptica/
